- Detalji
- TPL_CONTENT_WRITTEN_BY
SINDROM KONJSKOG REPA
Velika središhja hernija diska u slabinskoj kralješnici može izazvati iznenadno oštećenje u području tzv. konjskog repa (cauda equina). To je snop korijena živaca koji izlazi iz leđne moždine. U početku su moguće jednostrane ili obostrane ishijalgije, uskoro sijedi kljenut, s djelomičnom ili potpunom paralizom nogu, te nesposobnost zadržavanja mokrače i stolice.
To objašnjavamo time što pri smetnjama u međukralješnim spojevima postoji latentna (neprimjetna) hernija diska koja se zbog mehaničkih zahvata može toliko izbočiti unutar kičmenog kanala da pritišće na brojne korijene živaca.
Oštećenja korijena živaca zbog hernije diska ne nastaju samo u slabinskoj kralješnici, već i u drugim dijelovima kralješnice.
- Detalji
- TPL_CONTENT_WRITTEN_BY
Korijeni živaca koji izlaze iz intervertebralnih otvora, u donjem dijelu slabinske kralješnice i u krstači čine splet koji živcima opskrbljuje kuk i stražnjicu, a uglavnom tvore ishijadički živac (nervus ischiadicus), najveći živac u našem tijelu. On protkiva i prehranjuje (inervira) cijelu nogu, osim prednje strane bedra. Budući da su diskovi u donjem dijelu slabinske kralješnice, a osobito na prijelazu u krstaču, najpodložniji oštećenjima, u tom području postoji velika sklonost herniji diska, koja je najčešći uzrok pritiska na korijen živca. Ondje su rjeđe promjene i intervertebralnih otvora zbog koštanih suženja, koja nisu toliko jaka da bi oštetila korijen živca.
Uzevši u obzir mjesto osjetljivosti i druge znakove, možemo prilično pouzdano govoriti o mjestu oštećenja. Zbog većeg pritiska mogu se pojaviti smetnje senzibiliteta ili čak potpuna neosjetljivost, a tada bol čak može prestati.
Motorički ispadi (smanjenja snage mišića) rjeđi su, a zapažamo ih ako je pritisak na korijen živca trajao dulje vremena, iako mogu nastati i zbog snažnijeg akutnog pritiska.
Smanjena snaga mišića, koja se iskazuje kao djelomična klijenut (pareza) prstiju i stopala svjedoči o herniji diska između petoga slabinskog i prvoga krstačnog kralješka. U tom je slučaju najčešće poremećen i refleks Ahilove tetive. Oslabjelost skočnog zgloba upozorava na smetnju između četvrtoga i petoga slabinskog kralješka. U tom slučaju može izostati i patelarni refleks, premda to češće zapažamo pri herniji diska između trećega i četvrtoga ili drugoga i trećega slabinskog kralješka.
U povijesti bolesti (anamnezi), prije ishijasa, najčešće se zapaža kronični ili akutni lumbago, s češćim ili rjeđim napadajima. Međutim, u nekih je bolesnika ishijas jedini znak oboljeloga diska.
Pri novim napadajima ishijasa liječenja ekstenzljom ili manipulacijom mogu brzo pomoći.
- Detalji
- TPL_CONTENT_WRITTEN_BY
U grudnoj kralješnici oštećenja su diska najrjeđa, pa ni klinički nemaju veliko značenje. Grudni su kralješci povezani s grudnim košem i slabo su gibljivi, pa nisu izloženi oštećenjima kao gibljivi kralješci u vratnoj i slabinskoj kralješnici.
Smetnje na kralješcima najčešće se iskazuju u smislu blokade. Bolovi se obično pojave akutno, zbog iznenadne brze, odnosno nekoordinirane kretnje, npr. pri padu ili spoticanju, a i u sportu, pri bacanju diska, veslanju, rvanju.
Kroz intervertebralne otvore na grudnoj kralješnici prolaze korijeni živaca koji tvore međurebrene živce (nervi intercostales). Kako samo njihovo ime kaže, ti živci prolaze izmeđe rebara i inerviraju grudni koš, a djelomično i trbušnu stijenku. Pri oštećenju zbog pritiska pojavljuju se bolovi u području pogođenog segmenta grudne kralješnice, ili na odgovarajućem mjestu na živcu, sa sijevanjem prema naprijed (interkostalna neuralgija).
Budući da su korijeni živaca povezani i s vegetativnim živcima unutrašnjih organa, refleksni bolovi mogu, npr. pri nadražaju živaca u gornjem dijelu grudne kralješnice, sijevati u područje srca i davati pogrešnu sliku srčane bolesti. Zbog oštećenja donjega i srednjeg dijela grudne kralješnice refleksni se bolovi mogu odraziti u ostalim organima u grudima, a i u gornjim trbušnim organima.
Prije nego što donesemo konačan sud o kojoj se bolesti kralješnice radi, moramo isključiti organske bolesti unutrašnjih organa. Najčešće su tegobe zbog blokade kralješaka, a njih možemo odmah ukloniti manipulacijom.
- Detalji
- TPL_CONTENT_WRITTEN_BY
BOL U KRIŽIMA (LUMBAGO)
Iznenađuje činjenica da se bol u križima stoljećima smatrao reumatskom bolešću. Već zbog iznenadne pojave akutnih bolova, akutnog lumbaga, najčešće pomišljamo na mehanički uzrok.
Time se htjelo naglasiti da se bol u križima pojavljuje iznenada, poput "groma iz vedra neba". Ponekad bolesnika toliko savije tako da je posve poguren. Kreće se vrlo teško, nagnut je naprijed i iskrivljen, svaki pokret izaziva jak bol, a uspraviti se može samo opirući se o nešto.
Bolna slabinska kralješnica izravna se zato da bi se smanjilo svako daljnje opterećenje. Pri hodanju i stajanju bolesnik pokušava opiranjem o predmete u blizini ili o štap rasteretiti bolesnu kralješnicu. Anatomska pozadina lumbaga iznenadna je smetnja u intervertebralnom prostoru, npr. hernija diska ili blokada kraIješaka. Taj drugi uzrok ponekad uspijevamo riješiti jednim zahvatom, i akutni lumbago nestaje. Ako pacijent ima toliko snage da se usprkos bolovima prigiba naprijed i tako opusti kralješnicu da postane labava, bolovi ponekad prestaju i nije potrebno nikakvo drugo liječenje. Na taj se način lumbago može više-manje brzo izliječiti, a rijetko ostanu trajne tegobe - kronično stanje.
Kronična se lumbalgija razvija već u početku, najčešće postupno. Oštećeni disk i posljedice njegova oštećenja - hondroza, spondiloza, spondilartroza, postupno izazivaju veće smetnje u intervertebralnom prostoru.
- Detalji
- TPL_CONTENT_WRITTEN_BY
Oštećenja donjeg dijela vratne kralješnice mnogo su češća od oštećenja gornjega dijela. Ondje nastaju osobito osteohondroza i spondiloza, koje uzrokuju suženje otvora između kralješaka. Hernija diska je rijetko - otprilike u 10% bolesnika - uzrok pritiska na korijen živca u vratu, a u slabinskom je dijelu kralješnice obratno. Pretežno su pogođeni jedan do dva međukralješna spoja. Najčešća i najteža oštećenja u području diska zapažaju se između petoga i šestoga te šestoga i sedmoga vratnog kralješka.
Iz korijena živaca donje vratne kralješnice izlaze živci koji daju pokretačka (motorna) i osjetna (senzorna) vlakna za ramena i gornje udove te vegetativna vlakna koja su odgovorna za prehranu i održavanje tkiva. Ovisno o broju pogođenih korijena i načinu kako su pogođeni postoji više znakova bolesti, koji se javljaju zasebno ili se međusobno isprepleću. Označavamo ih stručnim izrazom cervicobrachialgia - sindrom ramena i ruke i slično. Prevladava bol u gornjem ekstremitetu. Bol sijeva iz zatiljka prema ramenu i. ovisno o smjeru živaca, u gornji ekstremitet. Prema mjestu i sijevanju boli može se zaključiti koje je mjesto u vratnoj kralješnici pogođeno.
Zbog većeg pritiska smanjena je, odnosno poremećena osjetljivost, a u osobito teških primjera, nastaju motoročke smetnje: prsti su nespretni, bolesnik ne može dobro držati olovku ili alat, kućanica razbija mnogo posuđa itd. Motorički su ispadi često ograničeni isključivo na mišiće palca. Zbog vegetativnih smetnji nastaju i atrofične promjene (npr. hladne i vlažne ruke, modro-crvena koža itd.).
Određene kretnje vratne kralješnice, a i povećani pritisak, npr zbog kašlja ili kihanja, mogu iznenada pojačati tegobe. U mnogih bolesnika tegobe se povećavaju posebno noću, zbog umrtvljenosti ruku, probadanja i bockanja u prstima, osjećaja otečenosti ruku te smanjene snage. Danju se stanje ponovno poboljšava.
Uzrok je »noćne« brahijalgije u tome što se u snu muskulatura opušta, pa težina ruku vuče korijene živaca i razvlači ih. Ruka više ne visi samo na mišićima, već i na živcima.
Jedan od oblika bolnog i ukručenog ramena (periarthritis humero scapularis) posljednjih godina također objašnjavamo kao posljedicu bolesti diska. Zbog pritiska na vegetativne živce u donjoj vratnoj kralješnici nastaju smetnje u njihovoj prehrani i metabolizmu, koje uzrokuju degenerativne promjene hvatišta mišića i tetiva u okolini ramenog zgloba. Pojavljuje se bol pri pokretima u ramenima. Ona uzrokuje reflektorna ograničenja pokretljivosti, što kao »circulus vitiosus« pospješuje degeneraciju, a to vodi do još jače ukrućenosti ramena. Često se pojavljuju i bolovi u cijeloj ruci, kao popratne tegobe.
Na isti način mogu nastati i bolovi u laktu (epicondilitis) i u zapešću (styloiditis). Svakako, postoje i drugi uzroci ukrućenog ramena i nadraživanja ovojnica tetiva (npr. reumatske bolesti).