Korijeni živaca koji izlaze iz intervertebralnih otvora, u donjem dijelu slabinske kralješnice i u krstači čine splet koji živcima opskrbljuje kuk i stražnjicu, a uglavnom tvore ishijadički živac (nervus ischiadicus), najveći živac u našem tijelu. On protkiva i prehranjuje (inervira) cijelu nogu, osim prednje strane bedra. Budući da su diskovi u donjem dijelu slabinske kralješnice, a osobito na prijelazu u krstaču, najpodložniji oštećenjima, u tom području postoji velika sklonost herniji diska, koja je najčešći uzrok pritiska na korijen živca. Ondje su rjeđe promjene i intervertebralnih otvora zbog koštanih suženja, koja nisu toliko jaka da bi oštetila korijen živca.
Uzevši u obzir mjesto osjetljivosti i druge znakove, možemo prilično pouzdano govoriti o mjestu oštećenja. Zbog većeg pritiska mogu se pojaviti smetnje senzibiliteta ili čak potpuna neosjetljivost, a tada bol čak može prestati.
Motorički ispadi (smanjenja snage mišića) rjeđi su, a zapažamo ih ako je pritisak na korijen živca trajao dulje vremena, iako mogu nastati i zbog snažnijeg akutnog pritiska.
Smanjena snaga mišića, koja se iskazuje kao djelomična klijenut (pareza) prstiju i stopala svjedoči o herniji diska između petoga slabinskog i prvoga krstačnog kralješka. U tom je slučaju najčešće poremećen i refleks Ahilove tetive. Oslabjelost skočnog zgloba upozorava na smetnju između četvrtoga i petoga slabinskog kralješka. U tom slučaju može izostati i patelarni refleks, premda to češće zapažamo pri herniji diska između trećega i četvrtoga ili drugoga i trećega slabinskog kralješka.
U povijesti bolesti (anamnezi), prije ishijasa, najčešće se zapaža kronični ili akutni lumbago, s češćim ili rjeđim napadajima. Međutim, u nekih je bolesnika ishijas jedini znak oboljeloga diska.
Pri novim napadajima ishijasa liječenja ekstenzljom ili manipulacijom mogu brzo pomoći.