Oštećenja donjeg dijela vratne kralješnice mnogo su češća od oštećenja gornjega dijela. Ondje nastaju osobito osteohondroza i spondiloza, koje uzrokuju suženje otvora između kralješaka. Hernija diska je rijetko - otprilike u 10% bolesnika - uzrok pritiska na korijen živca u vratu, a u slabinskom je dijelu kralješnice obratno. Pretežno su pogođeni jedan do dva međukralješna spoja. Najčešća i najteža oštećenja u području diska zapažaju se između petoga i šestoga te šestoga i sedmoga vratnog kralješka.
Iz korijena živaca donje vratne kralješnice izlaze živci koji daju pokretačka (motorna) i osjetna (senzorna) vlakna za ramena i gornje udove te vegetativna vlakna koja su odgovorna za prehranu i održavanje tkiva. Ovisno o broju pogođenih korijena i načinu kako su pogođeni postoji više znakova bolesti, koji se javljaju zasebno ili se međusobno isprepleću. Označavamo ih stručnim izrazom cervicobrachialgia - sindrom ramena i ruke i slično. Prevladava bol u gornjem ekstremitetu. Bol sijeva iz zatiljka prema ramenu i. ovisno o smjeru živaca, u gornji ekstremitet. Prema mjestu i sijevanju boli može se zaključiti koje je mjesto u vratnoj kralješnici pogođeno.
Zbog većeg pritiska smanjena je, odnosno poremećena osjetljivost, a u osobito teških primjera, nastaju motoročke smetnje: prsti su nespretni, bolesnik ne može dobro držati olovku ili alat, kućanica razbija mnogo posuđa itd. Motorički su ispadi često ograničeni isključivo na mišiće palca. Zbog vegetativnih smetnji nastaju i atrofične promjene (npr. hladne i vlažne ruke, modro-crvena koža itd.).
Određene kretnje vratne kralješnice, a i povećani pritisak, npr zbog kašlja ili kihanja, mogu iznenada pojačati tegobe. U mnogih bolesnika tegobe se povećavaju posebno noću, zbog umrtvljenosti ruku, probadanja i bockanja u prstima, osjećaja otečenosti ruku te smanjene snage. Danju se stanje ponovno poboljšava.
Uzrok je »noćne« brahijalgije u tome što se u snu muskulatura opušta, pa težina ruku vuče korijene živaca i razvlači ih. Ruka više ne visi samo na mišićima, već i na živcima.
Jedan od oblika bolnog i ukručenog ramena (periarthritis humero scapularis) posljednjih godina također objašnjavamo kao posljedicu bolesti diska. Zbog pritiska na vegetativne živce u donjoj vratnoj kralješnici nastaju smetnje u njihovoj prehrani i metabolizmu, koje uzrokuju degenerativne promjene hvatišta mišića i tetiva u okolini ramenog zgloba. Pojavljuje se bol pri pokretima u ramenima. Ona uzrokuje reflektorna ograničenja pokretljivosti, što kao »circulus vitiosus« pospješuje degeneraciju, a to vodi do još jače ukrućenosti ramena. Često se pojavljuju i bolovi u cijeloj ruci, kao popratne tegobe.
Na isti način mogu nastati i bolovi u laktu (epicondilitis) i u zapešću (styloiditis). Svakako, postoje i drugi uzroci ukrućenog ramena i nadraživanja ovojnica tetiva (npr. reumatske bolesti).