Međukralješne pločice

PDF | Ispis | E-mail

Elastičnost kralješnice uvjetuje anatomska građa, između ostalog i diskovi koji leže između pojedinih zglobnih tijela. Između prvoga i drugoga vratnog kralješka nema diska, tako da normalno čovjek ima 23 diska.
Disk se u odraslog čovjeka sastoji od hrskavičnih ploča, fibroznog prstena i pul-pozne jezgre. Hrskavične ploče prekrivaju donju i gornju plohu trupa kralješka te sprijeda i sa strane dodiruju rubnu gredicu.
U prosjeku su te ploče debele 1 mm, a u središtu su tanje. U tim hrskavičnim pokrovnim pločama postoje posebni putovi za prijelaz hranjivih tvari u disk. One se u starosti stanjuju.
1

Fibrozni prsten tvori tvrdo, fibrozno hrskavično uporište za fibroželatinastu pulpoznu jezgru. Sastoji se od niza koncentričnih vezivnih lamela u kojima kolagena vlakna teku paralelno a kosim smjerom spajaju susjedne kralješke. Vlakna različitih lamela ukrštaju se pod određenim kutom. Takva građa povećava čvrstoću.

Prednji dio prstena prianja uz snažnu prednju uzdužnu svezu. Stražnji, periferni spoj nije toliko čvrst. Prsten je straga labaviji. Na stražnju uzdužnu svezu pričvrščen je manje čvrsto nego sprijeda. Prsten međesobno povezuje trupove kralješaka, ali zbog svoje lamelarne strukture i smjera vlakana dopušta određenu gibljivost pojedinih kralješaka. Služi i kao ovoj za pridržavanje pulpozne jezgre. Osim već spomenutih uloga - stabilnosti, određene gibljivosti i retencije jezgre - djeluje i kao mehanizam koji ublažuje pritisak na jezgru, jer se elastično rasteže.
2

U odraslih je jezgra napola želatinaste konzistencije, bijela je, glatka i malo prozirna. Pod mikroskopom se vidi da se sastoji od slobodne, trodimenzionalne sitne mreže kolagenih vlakana. Vlakna su nepravilno raspoređena i teku valovito. Gore i dolje mreža vlakana je čvrsto pripijena uz hrskavične ploče. Između vlakana su različito veliki prostori ispunjeni hondromukoidnim elementima - oni čine gel ili hladetinastu masu. Ti se elementi sastoje od proteinsko-mukopolisaharidnog kompleksa. To je važna činjenica jer se danas promjene koje nastaju u disku i bolovi vezi s tim objašnjavaju upravo na patološkim promjenama jezgre.
3

Stišljiva pulpozna jezgra, koja sadrži 80% vode, fizikalno se ponaša kao vodeni jastuk i prilikom opterećenja ravnomjerno prenosi pritisak na hrskavične pločice a i na prsten. Prilikorn jednostranog opterećenja pulpozna se jezgra pomiče prema manje opterećenim dijelovima, tj. pri sagibanju naprijed jezgra se pomiče unatrag, a pri nagibanju unatrag ona ide naprijed. Za objašnjenje oštećenja diska vrlo je važna prehrana te jezgre. Disk se ubraja među tzv. braditropna tkiva koja se, kako navode brojni autori, prehranjuju samo difuzijom, tj. tako da razne tvari koje su u neposrednom dodiru, zbog različitih koncentracija prodiru jedna u drugu bez utjecaja izvana.
4

Ako je pritisak na pločicu (disk) veći od 785 N, tvarii tekučina istiskuju se iz diska. Pad pritiska ispod 785 N izazvat će, međutim, ponovno vraćanje tekućine i tvari u disk. To znači da disk prilikom rasterečenja ponovno upija tvari. U toj fazi upija prije svega manje molekule, kao što su molekule šećera, molekule bjelančevinskih građevnih produkata te soli, od kojih stanice diska stvaraju novo potporno tkivo.
5

Samo ravnomjernim smjenama opterećenja i rasterećenja može se očuvati rad mehanizma difuzije u intervertebralnom (međukralješnom) prostoru. Ravnomjerno držanje, bilo prilikom opterećenja (stajanja, sjedenja), bilo rasterećenja (ležanja), nakon nekoliko sati izaziva prekid mijene tvari na rubu diska, a time i njegovu slabiju prehranu.